Informacije o kursu

Nivo:

Osnovni - za početnike

Početak:

13. septembar

Trajanje:

3 mjeseca

Broj polaznika:

15

Prijave do:

3. septembra

Predavač:

Nikola Kadić

Cijena:

Besplatno

Uvod u programiranje (v3)

Preuzmite plan kursa:

Plan kursa Uvod u programiranje


Da li je ovaj kurs za vas?

Svako ko ima interesovanja i vremena može napredovati prateći ovaj kurs. Kurs se prilagođava svakom kandidatu, predavač se trudi da svakog kandidata odvede korak ispred trenutnog znanja. Osim navedenog u planu kursa, uče se fundamentalne vještine i principi razmišljanja koji su dobra osnova za dalje učenje i usavršavanje samostalno ili na našim naprednim kursevima koji slijede. Na kraju kursa kandidat će biti sposoban da dalje sam uči, istražuje, rješava algoritamske zadatke, debugguje svoj ili tuđi kod, bira pravu strukturu podataka za dati problem, poznavaće nekoliko radnih okruženja, ovladaće jednim od najpopularnijih programskih jezika – pythonom, moći će da razvija manje igre, aplikacije. Poznavaće osnovne principe objektno-orijentisanog programiranja.

Šta je programiranje i razvoj programa (software)

Sigurno ste se nekad zapitali dok čekate red u marketu ili banci šta zaposleni unose tom prilikom. Ko im je omogućio to i šta predstavljaju ti unosi? Možda ste nekad trgovali nešto putem interneta i pitali ste kako samo kroz tri klika i unošenjem informacija o kreditnoj kartici uspijete da kupite nešto što se nalazi nekoliko hiljada kilometara od vas? Vrlo je vjerovatno da ste bar nekad poslali poruku preko Viber-a, Facabook-a, postavili neki komantar na nekoj društvenoj mreži, nekome poslali zahtjev za prijateljstvo, lajkovali nečiju sliku, i slično. Igrali ste neku igru na telefonu, računaru, konzoli, ali sigurno ste razmisljali, kako je ovo neko napravio, kako igra zna da kada kliknete strelicu gore na tastaturi, auto kreće naprijed. Danas je dio svakodnevice gotovo svake osobe digitalni svijet bez obzira na vaš stav o svemu tome.  Sve ove stvari koje sam gore naveo kao dio vašeg razmišljanja i možda trenutno misterije za vas pokušaćemo da razbijemo i premostimo kroz ovaj kurs. Pretpostavljam da vam je do sada jasno čim se bavi programer. Osobe koje se bave razvojom software, u nastavku ću ih zvati informatičari, će se najviše uvrijediti tvrdnjom da se bave reinstalacijom računara i pisanjem prezentacija i dokumenata kroz Office programe.  Informatičar se bavi izradom arhitekture i razvojem programa, a ne korišćenjem postojećih programa za pisanje teksta 🙂


Šta je algoritam?

A kako se struktuira neki program? Pretpostavljam da je velika većina čitalaca čula bar jednom u životu pojam algoritamZnate li šta je to? Vi sami ste svakodnevno dio nekog algoritma, jutarnju rutinu možete da posmatrate kao algoritam. Probudite se u tačno određeno vrijeme, pripremite se za posao/fakultet, prevezete se do vašeg posla/škole, i tamo obavljate neku aktivnost. Sve ove korakte obavljate u nekom redosledu (sekvencijalnom) radi ostvarivanja nekog cilja (kraj dijela ili cijelog algoritma), a pri tome donosite i neke odluke kao npr. ako je napolju kiša odabraćete da uzmete kišobran, ako je sunčan dan nećete uzeti kišobran. Čest primjer algoritma je i pravljenje jela na osnovu nekog recepta. Taj recept je dio algoritma pri spremanju nekog jela, ali je i priprema posuđa, podešavanje šporeta, itd. takođe dio algoritma Spremam jeloU programiranje sve funkcioniše pomoću algoritama i oni su krucialni dio svakog programa. Sav kod se zasniva na nekom složenom ili manje složenom algoritmu. Za složenije programe gotovo se uvijek pravi algoritamska šema koja se najčešće iscrta na papiru, a tek nakon toga se krene sa pisanjem programa u nekom programskom jezikuNa samom početku kursa, prva stvar koju će polaznici savladati je kreiranje algoritama. Kroz cijeli kurs pravićemo razne algoritme ali ćemo se u početku samo kratko osvrnuti na njihovu strukturu. Međutim, algoritam sam za sebe na papiru nije dovoljan i računar nije sposoban da pročita algoritam sa papira i odradi operacije koje su definisanje kroz njega. Zbog toga je potretno napisati kod koji računar razimije, a koji u stvari predstavlja prevođenje iz algoritma u nešto što može da razumije računar.


Šta je programski jezik?

Ljudi međusobno kominiciraju na nekom jeziku ali kako da čovjek uspješno komunicira sa računarom? Računar ne razumije jezik ljudi i zbog toga se uvelo nešto što se zove programski jezik. Na samom početku razvoja računara postojali su vrlo kompleksni jezici koje je samo određena grupa ljudi razumjela uz mnogo muke, često će te za njih čuti danas da su to low level programski jezici, asemly jezici i slično. Što je programski jezik više low level razumljiviji je za računar, a samim tim potreno je i manje koraka da bude preved u binarni kod, pa su ti programi i brži (jedini jezik koji računar razumije, a sastoji se samo od dva karaktera 0 i 1, 0 – ugašeno, 1 – upaljeno) ali je čovjeku manje razumljiv, pa se zato krenulo u razvoj prvih high level jezika (Cobol i Fortran) . Programiranje konačno postaje prihvatljivije i primamljivije ljudima jer konačno rade kroz jezik koji ima približnu logiku kao i čovjekov um. U tom periodu (1960-) kreće bum u razvoju programa, sve veći broj ljudi počinje da uči o tome, banke uvode programe u svoje sisteme. Mukotrpni unosi na papir, veliki broj unosa, evidencija, statistika, sve polako kreće da se prenosi u digitalnu formu.

Napomena: Po završetku prijava biće organizovan prijemni test u formatu odgovaranja na neka teorijska pitanja iz oblasti informatike.

Ostali kursevi